AktuelnostiO namaMultimediaPublikacijeLinkoviKontaktEnglish
UDRUŽENJE POKRET "MAJKE ENKLAVE SREBRENICA I ŽEPA" • ZVANIČNA WEB STRANICA

Udruženje Pokret "Majke enklava Srebrenice i Žepe" jedna je od bosanskohercegovačkih nevladinih organizacija koja okuplja preživjele, te članove porodica ubijenih i nestalih 1995. godine, tokom pada "zaštićenih zona" Srebrenice i Žepe. Udruženje je osnovano 1996. godine, a svoje urede ima  u Sarajevu i Potočarima (Srebrenica). Okuplja članove iz federalnih kantona (sarajevski, zeničko- dobojski, tuzlanski), Republike Srpske i bh. dijaspore.

Osnovni razlozlog za osnivanje Udruženja bile su želja i potreba da se učestvuje u razjašnjavanju sudbine nestalih u julu 1995. godine, a zatim i nestalih od 1992. do 1995. u Srebrenici i Žepi, te Sokocu, Han Pijesku, Rogatici, Vlasenici, Bratuncu, Zvorniku, Višegradu i Foči. Vremenom su se pred Udruženje postavili novi izazovi, od učešća u eksumacijama, identifikacijama i sahranama pronađenih posmrtnih ostataka, do ekonomsko-socijalnih, zdravstvenih i obrazovnih problema djece naših članova. Ove aktivnosti su dovele do saradnje sa organizacijama koje se bave pitanjem nestalih i poginulih osoba iz cijele nekadašnje Jugoslavije i saradnje sa nevladinim organizacijama i vladinim agencijama iz svih dijelova svijeta.

Jedan od važnijih zadataka je organizacija druženja i okupljanja članova Udruženja Pokret "Majke enklava Srebrenice i Žepe". Visoko na listi svojih ciljeva Udruženje je stavilo i zaštitu žena i djece u okviru porodice i društva, u okviru ljudskih prav, što podrazumjeva podršku vođenju politike pune ravnopravnosti žena u društvu i politici.

Ono što je Udruženje postiglo, najbolje će opisati slijedeća priznanja:

  • Nagrada "Victor Gollanz" - Njemačko Društvo za ugrožene narode,
  • Nagrada "Sloboda" - Medunarodni centar za mir,
  • Zlatna povelju mira "Linus Pauling" - Internacionalna liga humanista,
  • Povelja grada Sarajeva - Muhidin Hamandžić, Željko Komšić,
  • Nagrada Merhamet - Fondacija "Muradif Ćatić" (doprinos podizanju nacionalne svijesti i otkrivanju istina o razmjeri zločina počinjenog nad bošnjačkim narodom),
  • Nagrada "LiberPress" - Udruženje "LiberPress France", Girona (Katalonija), uz podršku Vlade regije Girona,
  • Nagrada Ujedinjenih nacija za Dan ljudskih prava,
  • Nagrada za ljudska prava Komore advokata Španije (Komora broji oko 37 hiljada članova),
  • Nagrada Turske Radio Televizije (TRT) Kurumu,
  • Priznanje počasnog konzula BiH u Izmiru – A. Kemal Baysaka
  • Potočarska povelja za doprinos u izgradnji mezarja i Memorijalnog centra u Potočarima
  • Nagrada za Dan majki u Turskoj, uručena 12. 05. 2012. godine u Ankari
  • Nagrada čitalaca magazina "Zehra",
  • Načelnik istanbulske opštine Bayrampaşa, Atila Ayduner, proglasio je Muniru Subašić i Kadu Hotić "herojima stoljeca".

Mnoge druge organizacije i pojedinci su nas odlikovali brojnim zahvalnicama i priznanjima. Najlakše bi bilo reći da se radi o priznanjima za sve ono što je Udruženje napravilo da se Srebrenica i Žepa ne zaborave. U nizu velikog broja provedenih aktivnosti, samo ćemo istaći jedan mali dio.

Udruženje je organizovalo tri izložbe, povodom obilježavanja godišnjice pada Srebrenice.

"Izložba ručnih radova"
Izložba prodajnog karaktera omogućila je našim članicama da prodajom svojih radova poboljšaju i vlastiti materijalni položaj. Veliko umijeće bosanske žene moglo se vidjeti među eksponatima: od ručno tkanih ćilima, do stolnjaka i sitnih heklanih detalja. Izložbu je otvorio visoki predstavnik u BiH, Wolfgang Petrisch.

Za majke enklava Srebrenica i Žepa izložba organizovana u prostorijama Međunarodnog komiteta Crvenog križa značila je mnogo više od postavljanja rukotvorina. Pet godina nakon srebreničke tragedije, po prvi put su se na jednom mjestu okupili predstavnici međunarodne zajednice, strani i domaći političari i po prvi put su javno progovorili o zločinu u Srebrenici.

"Srebrenica: juče, danas sutra"
Izložba je koju smo 9. jula 2001. godine organizovale u prostorijama Međunarodnog komiteta Crvenog križa u Sarajevu. Riječ je o postavci likovnih i literalnih radova djece i omladine, koju je otvorio prvi predsjednik Republike Bosne i Hercegovine, rahmetli Alija Izetbegović. Radovi su bili upečatljiv podsjetnik na bolnu prošlost i snove o boljoj i svijetlijoj budućnosti. Među brojnim predstavnicima međunarodnih i domaćih organizacija, izložbi su prisustvovali visoki predstavnik u BiH Wolfgang Petrisch i američki ambasador Thomas Miller. Sponzor izložbe, Ministarstvo za izbjegla i raseljena lica Kantona Sarajevo, autorima najuspješnijih radova uručilo je novčane nagrade, a Ambasada Kraljevine Holandije je za svu djecu koja su bila učesnici izložbe takođe osigurala prigodne novčane nagrade.

"Život poslije genocida"
Izložba održana 10. jula 2002 godine galeriji "Roman Petrović" u Sarajevu. Ovaj put su fotografijom propraćene aktivnosti Udruženja u potrazi za istinom, pravdom i odgovornošću za naša najmilije, koji su nestali padom Srebrenice i Žepe.

Zajedno sa organizacijom "Žene u crnom" iz Beograda i 28 nevladihih organizacija iz Srbije, Crne Gore i BiH, ispred Katedrale u Sarajevu, 11. 09. 2002.godine, organizovale smo mirni protest sa porukom "Da se nikada ne ponovi Srebrenica i Njujork, da se nikada i nikome ne dogodi zlo".

Predstavnice našeg udruženja su učestvovale i govorile na nekoliko svjetskih konferencija. U organizaciji Međunarodnog komiteta Crvenog križa u Ženevi je održana velika svjetska konferencija. Na toj konferenciji predstavljale smo iz BiH i Bošnjake i Hrvate i Srbe, po pitanju nestalih lica i ljudskih prava.

U aprilu 2003. godine, predstavnice našeg udruženja su zajedno sa predstavnicima  84 država iz cijelog svijeta učestvovale su na velikoj Svjetskoj konferenciji u Parizu, u organizaciji udruženja "Majke za mir" (Meres pour la paix) iz Francuske.

Udruženje Pokret "Majke enklava Srebrenica i Žepa" i udruženje "Žene u crnom" iz Beograda su 26. 08. 2003. godine zajednički organizovali međunarodnu konferenciju u Italiji, kojoj su prisustvovali predstavnici iz 114 država.

Međunarodna konferencija "Žene muslimanke Balkana" održana je u Turskoj.

Udruženje je provelo anketu o pokopu svojih najmilijih. Anketa je pokazala da preživjeli članovi  porodica žele pokopati ostatke ubijenih članova porodice u mjestu Potočari. 11.jula 2001 godine je postavljen kamen temeljac za izgradnju Memorijalnog centra u Potočarima Prvih 600 identifikovanih tijela žrtava srebreničke tragedije pokopano je 31. 03. 2003. godine u Potočarima.

U svim ovim aktivnostima, Udruženje bilo maksimalno angažovano. Pored svakodnevnih aktivnosti, Udruženje je organizovalo više okruglih stolova.

Prvi okrugli stol je održan 11.03.2003. godine, na temu "Srebrenica između istine i pravde - sjećanja i nade". Cilj okruglog stola bio je da se bh. i svjetska javnost upoznaju s aktivnostima što ih vodi nekoliko različitih subjekata: eksumacije, identifikacije i pokop srebreničkih žrtava. Pokrovitelji okruglog stola su bili: dr. Mustafa ef. Cerić, reisu-l-ulema  Islamske Zajednice u BiH, visoki predstavnik u BiH i ICMP (Međunarodna komisija za nestale osobe).

Drugi okrugli stol Udruženje je organizovalo 18.06.2003. godine, na temu "Mjesto, uloga i značaj muzeja u Potočarima". Fabrika akumulatora je bila glavna baza vojnika mirovne misije UN-a, koje smatramo odgovornim za genocid u Srebrenici. Na naše zalaganje, fabrika je pripala Fondaciji "Srebrenica-Potočari" i biće u sklopu mezarja u Potočarima. Fabrika akumulatora će postati muzej, gdje će se smjestiti svi dokazi genocida u Srebrenici.

Udruženje je organizovalo i treći okrugli stol na temu "Istina o srebreničkom masakru", održan 05.07.2003. godine, a u sklopu obilježavanja osme godišnjice pada Srebrenice. Gost okruglog stola je bio Mark Harmon - tužilac Haškog tribunala, zatim brojni političari, sudije i tužioci iz cijele BiH.

Organizovale smo i veliku konferenciju "Pravda za žrtve", 11.06.2006. godine, u Potočarima.

U okviru obilježavanja četrnaeste godišnjice pada Srebrenice, organizovale smo konferenciju pod nazivom "Pitanja identifikacija i ukopa posmrtnih ostataka nestalih osoba u BiH", dana 25.06.2009. godine, u hotelu "Hollywood" na Ilidži.

U okviru obilježavanja šesnaeste godišnjice pada Srebrenice, Udruzenje Pokret "Majke enklave Srebrenica i Žepa" je organizovalo okrugli stol na temu "Identifikacija i ukop nekomletnih posmrtnih ostataka nestalih osoba u BiH".

U Hotelu Grand, u Sarajevu, 07.06.2011. godine, Udruženje je organizovalo okrugli stol na temu "Identifikacija i ukop nekompletnih  posmrtnih ostataka nestalih osoba u BiH”.

Konferencija "Masovno silovanje kao dio ratne strategije", održana je 09. i 10. Maja 2012. godine.

Aktivne smo i kao članovi Koordinacionog odbora za pripreme ukopa tijela identifikovanih žrtava, izvršenih 11.07.2003.godine, 20.09.2003.godine, 11.07.2004. godine, 11.07.2005. godine, 11.07.2006. godine, 11.07.2007. godine, 11.07.2008. godine, 11.07.2009. godine, 11.07.2010. godine, 11.07.2011. godine, 2012. i 2013. godine, u mezarju Potočari.

Nase članice redovno odlaze u Potočare i prate radove na izgradnji Memorijalnog kompleksa, pratimo iskopavanje mezarja za naše najmilije, ispraćamo naše najmilije iz Tuzle i Visokog do njihovog počivališta. Odlazimo na mjesta gdje se vrši eksumacija  grobnica. Obilazimo porodice čiji su najmiliji identifikovani, pružamo im moralnu podršk i psiholšku pomoć. Porodice koje obilazimo žive na području sarajevskog, tuzlanskog i zeničko-dobojskog kantona i Republici Srpskoj (Žepa, Han Pijesak, Srebrenica, itd.). Brinemo o djeci bez jednog i oba roditelja.

Na zahtjev, Udruženja Pokret "Majke enklave Srebrenica i Žepa", kojeg su Evropskom parlametu u Briselu predale članice Udruženja lično, usvojena je  REZOLUCIJA O SREBRENICI.

Rezolucija o Srebrenici je akt po kojem će sve države članice EU obilježavati 11. juli, kao Dan sjećanja na srebrenički genocid. Svakog 11. jula u godini, na zgradi Evropskog parlamenta, zastave će biti spuštene na pola koplja.

Naše udruženje je dvije godine radilo na pripremi potrebne dokumentacije za naplatu materijalne odštete za porodice čiji su najmiliji članovi nestali ili poginuli pri padu Srebrenice i Žepe. Nas oko deset hiljada tuzitelja na medunarodnim sudovima zastupaju mostarski i holandski timovi advokata. Deseta članica Udruženja Pokret "Majke enklava Srebrenica i Žepa’’, svjedočiće na Međunarodnom sudu pravde u Holandiji.

 
 

Mi želimo i moramo istrajati u svojim ciljevima,
a to su istina, pravda i odgovornost za žrtve srebreničkog genocida...